Većina nas počinje da mašta o odmoru, relaksaciji i sporijem tempu svakodnevnice. Ipak, kao što to obično biva, te prijatne misli brzo prekine surova i nepovoljna realnost letnjih, pa čak i ekstremno visokih temperatura. Drugim rečima, pored svih lepota leta, ne smemo zaboraviti koliko je važno da brinemo o svom zdravlju.
Ekstremna vrućina može izazvati ozbiljne i potencijalno fatalne zdravstvene probleme poput iscrpljenosti i toplotnog udara, srčanog i moždanog udara, a mogu nepovoljno delovati i na postojeća zdravstvena stanja.
U rizičnije grupe spadaju osobe starije od 65 godina, bebe i mala deca, trudnice, osobe s dijabetesom, visokim pritiskom, transplantirane osobe i mnoge druge grupe, piše živim.hr.
Budući da ne možemo delovati na temperaturne ekstreme, ostaje nam samo da se adekvatno pripremimo za velike vrućine.
Kako se zaštititi tokom ekstremnih vrućina?
Znojenjem gubimo više tečnosti zbog čega dolazi do dehidracije što možemo primetiti kroz osećaj žeđi, vrtoglavice, suva usta, umor i tamnu boju urina. Kako bismo izbegli ovu najčešćugrešku, važno je unositi u telo dovoljno tečnosti.
Preporuka je da pijete negaziranu vodu i niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
Izbegavajte direktnu izloženost suncu u periodu između 10 i 17 sati.
Ako koristite klima uređaj, potrudite se da ne preterujete s niskim temperaturama. Razlika između spoljne i unutrašnje temperature ne bi smela da bude veća od 7°C.
Umočite peškir u hladnu vodu iz slavine i omotajte ga oko glave, pa ga stavite na ručne zglobove.
Nosite prozračnu odeću, šešir ili kapu i nanesite na svoju kožu kremu za sunčanje.
Pre nego što izađete iz kuće, zamračite prostorije kako biste sprečili prodiranje vrućine direktno kroz prozore, a predveče i ujutru proluftirajte prostorije.
Kad god izlazite iz kuće, sa sobom ponesite bocu vode i držite se hladnije strane ulice, idealno uz zelenilo.
Fizičku aktivnost planirajte za najhladniji deo dana, rano ujutru ili kasnije poslepodne.
Pratite savete stručnjaka.
Osobe trećeg životnog doba i ekstremne vrućine
Osobe starije od 65 godina osetljivije su na vrućine jer se njihova tela mogu manje prilagoditi promenama temperature. Takođe, u ovom životnom dobu izglednije je da ova ranjiva grupa već ima određene zdravstvene probleme i koristi lekove koji mogu ometati sposobnost tela da reguliše temperaturu.
Ako se nalazite u ovoj grupi, svakako se posavetujte sa svojim lekarom o tome kako najbolje prilagoditi dozu leka tokom perioda ekstremnih vrućina.
Zaštita dece tokom vrućine
Tokom letnjih vrućina obucite decu u laganu i prozračnu odeću. Više ih hidrirajte, mažite adekvatnim zaštitnim faktorom i dajte im laganiju hranu. Bebe u kolicima mogu se rashladiti prekrivanjem kolica vlažnom pamučnom tkaninom.
Simptomi toplotnog udara
Sledeće znakove ne smete ignorisati bilo da se radi o vama ili osobi do vas, već bi trebalo odmah da pozovete hitnu pomoć. Naime, oni ukazuju na toplotni udar, najtežu posledicu letnjih vrućina:
Jaka glavobolja
Mučnina i vrtoglavica
Visoka telesna temperatura
Crvena koža (bez znojenja)
Gubitak svesti.
Izvor: Danas.rs