Sedimo na poslu, u prevozu, automobilu, kod kuće. Stanovnici Srbije stariji od 15 godina u proseku dnevno sede 4,7 sati, podaci su Instituta „Batut“. Zbog svega toga trpi i naš koštano-zglobni sistem.
U zdravstvenom kartonu stanovnika sve su češće dijagnoze visokog krvnog pritiska, dijabetesa, depresije, ali i deformiteta kičme. Kod fizijatra u ambulantu ljude najčešće dovodi bol, naročito onaj koji koji pogađa regiju kičme, donji deo leđa.
Profesorka Dragana Matanović ističe da se za pomoć i kod nas i u svetu sve češće javlja i mlađa populacija sa bolovima u vratnom delu kičme, što je danak novim tehnologijama.
„Tu su laptopovi, mobilni telefoni, pa je vrat, odnosno glava savijena tako da sve mlađa populacija, čak i oni od dvadeset godina, dolaze sa takvim problemima kod nas. Bol je prvi“, istakla je dr Matanović.
Prema njenim rečima, najčešća greška pacijenata je to što bol zanemaruju, nekada i mesecima, uzimaju lekove poremeno, kada misle da treba, i tim načinom u stvari sebi štete i produžavaju tegobe.
Katedra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju nedavno je proslavila 100 godina postojanja, odnosno pun vek od prvog predavanja profesora Laze Nenadovića.
„Tehnologija je napredovala, pa tako i mogućnosti savremene terapije. Uz aparate imamo mnogo bolje mogućnosti za lečenje nego što je bilo pre, ali moram da priznam da su osnovi lečenja u stvari isti“, navodi dr Matanović dodajući da je ova oblast medicine perspektivna, pogotovo zato što rehabilitacija ulazi u sve grane medicine, a populacija stari.
Izvor: rts.rs