Kašmir, planinski region na severu indijskog potkontinenta, već sedam decenija predstavlja jedno od najopasnijih geopolitičkih žarišta. Sukobi između Indije i Pakistana, potaknuti teritorijalnim pretenzijama i verskim podelama, ne jenjavaju, dok najnovija eskalacija preti da produbi već duboke rane ovog konfliktnog područja.
Novi talas tenzija između Indije i Pakistana počinje 22. aprila nakon napada u delu Kašmira koji kontroliše Indija. U tom napadu ubijeno je najmanje 26 turista, a Indija optužuje Pakistan za umešanost u napad. Pakistan je to demantovao, ali indijski premijer dao je odrešene ruke svojoj vojci da odgovori kako želi. Odgovor je usledio napadom nakon dve nedelje na položaje u Pakistanu, akon čega je i Pakisan gađao položaje u Indiji. Civilne žrtve su zabeležene sa obe strane.
Kako je Kašmir postao žarište sukoba?
Zbog Kašmira, himalajskog regiona na severu indijskog potkontinenta, Indija i Pakistan vodili su više ratova i sukoba od sticanja nezavisnosti od Britanske imperije 1947. godine.
Problem je nastao tokom same podele teritorije na kojoj se danas nalaze Indija i Pakistan, a koja je tokom perioda britanske kolonijalne uprave bila jedna celina. Teritorija je podeljena na verskoj osnovi – većinski hinduistički deo je današnja Indija, dok je muslimanski deo današnji Pakistan. Većinsko stanovništvo Kašmira bilo je muslimansko, ali kako je tom teritorijom upravljao hinduistički princ, Kašmir je pripao Indiji. U oktobru 1947. godine izbio je prvi rat između dve novoformirane države. Sukob, u kojem je stradalo na hiljade ljudi, završen je 1948. godine bez konačnog rešenja.
Godinu dana kasnije, 1949. godine, uz posredovanje Ujedinjenih nacija, uspostavljena je linija prekida vatre koja je podelila Kašmir na dva dela – jedan pod indijskom, a drugi pod pakistanskom kontrolom. UN je tada obećao referendum među stanovnicima Kašmira koji bi im omogućio da odluče da li žele da pripadnu Indiji ili Pakistanu. Taj referendum, međutim, nikada nije održan.
Naoružani pobunjenici u Kašmiru decenijama se protive vlastima u Nju Delhiju, a mnogi muslimanski Kašmirci podržavaju ideju o pripajanju Pakistanu ili nezavisnosti. Indija optužuje Pakistan za potpirivanje nasilja, što Islamabad negira. U ranijim sukobima su poginule desetine hiljada civila, pobunjenika i pripadnika snaga bezbednosti.
Hronologija sukoba u Kašmiru
1947 – Podele i prvi rat: Po povlačenju Britanaca, Princ Hari Singh odlučuje da se Kašmir pridruži Indiji, što izaziva intervenciju Pakistana i prvi indijsko-pakistanski rat. Rezultat: podela teritorije duž tzv. Linije kontrole (LoC) uz posredovanje UN.
1965 – Drugi rat: Pakistan pokušava da izazove pobunu u indijskom Kašmiru, ali sukob završava bez značajnijih teritorijalnih promena, uz posredovanje Sovjetskog Saveza i SAD.
1971 – Treći rat i nezavisnost Bangladeša: Sukob oko Bangladeša, ali ima posledice i po Kašmir – potpisan je Simla sporazum kojim se strane obavezuju da rešavaju sporne tačke bilateralno.
1989 – Početak pobune: Oružana pobuna protiv indijske vlasti uz podršku iz Pakistana. Period karakteriše rast islamskog radikalizma i brojni teroristički napadi.
1999 – Kargil rat: Pakistanski vojnici i militanti zauzimaju visoke tačke u oblasti Kargil (indijska teritorija). Indija uspeva da povrati kontrolu, a Pakistan se međunarodno kompromituje.
2016 – Uri napad i indijski odgovor: Militanti napadaju indijsku vojnu bazu. Indija odgovara „kirurškim udarima“ preko granice.
2019 – Pulvama napad i ukidanje autonomije: Samoubilački napad u kojem smrt 40 indijskih vojnika izaziva tenzije. Indija ukida član 370 i ukida autonomiju regiona, čime eskalira političku krizu.
Ko danas upravlja Kšmirom?
Danas je Kašmir podeljen na tri dela pod različitim upravama. Indija kontroliše južni i centralni deo regiona, poznat kao Džamu i Kašmir, kao i planinsku oblast Ladak na istoku, koja uključuje strateški važnu teritoriju Siačen. Pakistan upravlja jugozapadnim delom poznatim kao Azad Kašmir, kao i severnim regionom Gilgit-Baltistan. S druge strane, Kina kontroliše visokoplaninsku pustinju Aksai Čin na severoistoku, na koju i Indija polaže pravo, smatrajući je delom Ladaka.
Šta je linija kontrole?
Granica između indijskog i pakistanskog dela Kašmira poznata je kao Linija kontrole (LoC). Iako nije međunarodno priznata kao zvanična granica, LoC danas predstavlja stvarnu razdelnicu između teritorija pod upravom dve države. Ova linija je potvrđena nakon rata 1971. godine i temelji se na Karachijskom sporazumu iz 1949. godine, kojim je uspostavljeno primirje uz nadzor Ujedinjenih nacija.
Kašmir ostaje jedno od najopasnijih geopolitičkih žarišta u svetu, što je potvrdila i današnja eskalacija sukoba. Konflikt je tokom poslednje tri decenije odneo na desetine hiljada života, a trajno rešenje još uvek nije na vidiku.
Kako je počela poslednja kriza u Kašmiru?
Podsetimo, najmanje 26 osoba je stradalo, dok je više od 40 povređeno u napadu koji je indijska vojska izvela sinoć na položaje u Pakistanu.
Sa druge strane, u pakistanskim napadima na lokacije u Indiji stradalo najmanje sedam osoba i više od 30 povređeno, pokazuju najnoviji napadi.
Indijska vojska izvela je napade na Pakistan tačno dve nedelje nakon što je premijer te zemlje Narendra Modi dao generalima zeleno svetlo za odgovor na napad terorista koji su 22. aprila u Kašmiru ubili 26 turista. Indija tvrdi da je gađala devet meta u Pakistanu, dok pakistanska vojska tvrdi da su granicu preletela tri projektila koji su eksplodirali u, za sada, nedovoljno jasno identifikovanim zonama u Kašmiru.
Odmah nakon indijskih napada, Pakistanci su artiljerijom zasuli položaje indijske vojske.
Izvor: Nova.rs