Muhamed Zakarija Ajub el-Matuk, dete staro godinu i po dana iz grada Gaze, suočava se sa po život opasnom neuhranjenošću dok se humanitarna situacija pogoršava usled kontinuiranih izraelskih napada i blokade.
„Ako pažljivo pogledate fotografiju, videćete da nosi plastičnu kesu… zbog nedostatka bilo kakve humanitarne pomoći“, napisao je BBC uz fotografiju koja je potresla svet.
Beba Muhamed i njegova majka raseljeni su iz svog doma na severu Gaze i, poput mnogih ljudi u Pojasu Gaze, pate od neuhranjenosti.
Težina mu je pala sa 9 na 6 kilograma, a preživljava u šatoru u gradu Gazi, gde nema mleka, hrane ni drugih osnovnih potrepština.
Fotograf iz Gaze Ahmed el-Arini rekao je da je zabeležio potresne fotografije kako bi „pokazao ostatku sveta ekstremnu glad“ koju preživljavaju bebe i deca.
Prema Ahmedovim rečima, majka i sin žive u šatoru „koji je potpuno prazan“ i „nalikuje grobnici“, a zbog toga što pomoć i zalihe gotovo ne stižu, „cene su drastično porasle“, pa su i najosnovnije stvari postale nedostupne za mnoge ljude.

Jedno od petoro dece u gradu Gazi je neuhranjeno, a broj slučajeva svakodnevno raste, saopštila je Agencija Ujedinjenih nacija za palestinske izbeglice (UNRWA).
U saopštenju izdatom u četvrtak, generalni komesar UNRWA-e, Filip Lazarini, naveo je reči jednog kolege koji mu je rekao: „Ljudi u Gazi nisu ni živi ni mrtvi, oni su mrtvaci koji hodaju.“
Više od 100 međunarodnih humanitarnih i organizacija za ljudska prava takođe je upozorilo na masovno izgladnjivanje — pozivajući vlade da hitno preduzmu mere.
Izrael, koji kontroliše ulazak svih zaliha u Gazu, tvrdi da ne postoji opsada i za sve slučajeve neuhranjenosti optužuje Hamas.
UN, međutim, upozorava da je nivo pomoći koji ulazi u Gazu „tek kap u moru“ i da humanitarna kriza gladi u toj teritoriji „nikada nije bila ovoliko ozbiljna“.
U svom saopštenju u četvrtak, Lazarini je rekao da je „više od 100 ljudi, ogromna većina njih deca, navodno umrlo od gladi“.
„Većina dece koju naši timovi viđaju je iznurenа, slaba i u velikom riziku da umre ako hitno ne dobiju neophodni tretman“, rekao je on, apelujući na Izrael da „dozvoli humanitarnim partnerima da dostavljaju pomoć Gazi bez ograničenja i prekida“.
Prema njegovim rečima, radnici UNRWA-e „sve češće gube svest od gladi dok su na poslu“, a dodao je i: „Kada staratelji ne mogu da pronađu dovoljno hrane, ceo humanitarni sistem se urušava.“
U sredu je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila da veliki deo stanovništva Gaze „gladuje“.
„Ne znam kako biste to drugačije nazvali osim masovnim izgladnjivanjem – i ono je izazvano ljudskim delovanjem“, rekao je direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

Više od 1.000 poginulo tražeći hranu: Gazi preti humanitarna katastrofa i novinari u opasnosti
Britanska medijska kuća Bi-Bi-Si (BBC), u zajedničkom saopštenju sa agencijama Asošiejted pres (AP) i Frans pres (AFP), upozorila je da su novinari koji izveštavaju iz Gaze u neposrednoj opasnosti od umiranja od gladi, pozivajući izraelske vlasti da omoguće njihov slobodan ulaz i izlaz iz Pojasa Gaze.
„Već mnogo meseci, nezavisni novinari su oči i uši sveta na terenu u Gazi, a sada se suočavaju sa jednako teškim okolnostima kao i oni čije živote dokumentuju“, navodi se u saopštenju koje je preneo BBC. Prema navodima ovih medijskih kuća, novinari „nisu u stanju da prehrane sebe i svoje porodice“, a pretnja od gladi postaje sve realnija.
„Još jednom pozivamo izraelske vlasti da dozvole novinarima ulazak i izlazak iz Gaze. Neophodno je da adekvatne zalihe hrane stignu do ljudi koji su tamo“, poručuje se u saopštenju, uz podsećanje da su uslovi za izveštavanje iz ratnih zona izuzetno teški, a da se sada toj listi rizika dodaje i glad.
Više od 1.000 ubijenih tokom pokušaja da dođu do hrane
Situacija u Gazi dodatno se komplikuje otkrićem Kancelarije UN za ljudska prava, koja je saopštila da je više od 1.000 ljudi ubijeno od strane izraelske vojske dok su pokušavali da dođu do hrane. Prema podacima prikupljenim do 21. jula, ubijene su ukupno 1.054 osobe, od čega je 766 stradalo u blizini punktova koje koristi GHF (Gaza Humanitarian Foundation), dok je 288 ubijeno blizu konvoja humanitarne pomoći UN i drugih organizacija.
„Naši podaci potiču iz više pouzdanih izvora sa terena, uključujući medicinske timove, humanitarne i organizacije za ljudska prava. Podaci se i dalje proveravaju u skladu s našom strogom metodologijom“, saopštila je UN-ova kancelarija.
Sporna distribucija pomoći i međunarodne osude
GHF, fondacija za humanitarnu pomoć u Gazi koju podržavaju SAD i Izrael, osnovana je u maju sa ciljem da osigura dostavu pomoći bez mogućnosti da je preusmeri Hamas. Međutim, Ujedinjene nacije odbijaju saradnju sa ovom fondacijom, opisujući njen model kao „neetičan“, dok humanitarne organizacije upozoravaju da način distribucije predstavlja ozbiljnu opasnost po civile.
U međuvremenu, Velika Britanija i još 27 država objavili su zajedničko saopštenje u kojem zahtevaju hitan prekid rata u Gazi, uz konstataciju da je patnja civila „dostigla nove dubine“. Te zemlje kritikuju izraelski model dostave pomoći, opisujući ga kao „kap po kap“ pristup koji rezultira „nehumanim ubijanjem civila“ koji traže hranu i vodu.
Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je te optužbe, ocenjujući da su „odvojene od stvarnosti“ i da „šalju pogrešnu poruku Hamasu“.
Situacija dodatno zabrinjava imajući u vidu ključnu ulogu koju novinari imaju u izveštavanju iz Gaze. BBC, AP i AFP upozoravaju da bi bez osnovnih sredstava za život, nezavisno novinarstvo u Gazi moglo potpuno da nestane, ostavljajući svet bez uvida u svakodnevna stradanja civilnog stanovništva u toj ratnoj zoni.
U jeku najveće humanitarne krize na Bliskom istoku u poslednjih nekoliko decenija, pitanje pristupa hrani, vodi i osnovnoj medicinskoj pomoći postaje ključno, ne samo za civile, već i za one koji pokušavaju da o njihovoj sudbini obaveste svet.
Izvor: BBC/Nova.rs
